Странице

понедељак, 17. фебруар 2025.

PVC stolarija i vlaga u prostorijama - uzroci, posledice i rešenja

kondenzacija na staklu
Izvor fotografije: Lisa Fotius, Pexels.com 
U odnosu na svoje konkurente, PVC stolarija ima niz prednosti: energetski je efikasna, dugo traje, relativno je jeftina i lako se održava. Ali, ima i jedan veliki nedostatak - doprinosi povećanoj vlazi i stvaranju buđi u prostorijama. Zato u ovom tekstu analiziramo uzroke za pojavu kondenzacije u domovima, koje su njene posledice i rešenja koja mogu da pomognu da se ona kontroliše.

1. Šta je to kondenzacija?


Na početku malo fizike – kondenzacija je prelazak vode iz gasovitog (vodena para) u tečno stanje. Javlja se kada topao i vlažan vazduh dođe u dodir sa hladnom površinom. Ta površina može da bude metalna, betonska ili staklena. Najčešće se kondenzacija stvara zimi, kada postoji velika razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature i kada je relativna vlažnost u prostorijama visoka.


2. Kako PVC stolarija utiče na pojavu kondenzacije u zatvorenim prostorijama?


Najveći nedostatak PVC stolarije proizlazi iz njene najveće prednosti – velike termoizolacione moći. Naime, vazduh kroz PVC ramove ne može da prolazi (za razliku od drvenih ramova koji sadrže sitne pukotine), i zajedno sa vodenom parom koju sadrži, zadržava se u prostorijama.

Što je vazduh topliji, to je procenat vlažnosti u njemu veći. Kada ovako zasićen vazduh dođe u kontakt sa hladnijom površinom (staklo, zidovi, nameštaj) vodena para se kondenzuje u vidu sitnih kapljica vode. A tako vlažna površina je odlično mesto za razvoj buđi.

A koji su razlozi za pojavu povećane vlažnosti u prostorijama?

Ima nekoliko razloga za povećanu vlažnost vazduha u zatvorenim prostorijama:
  • Svakodnevne ljudske aktivnosti – disanje, kuvanje, tuširanje, kupanje, pranje i sušenje veša, i sl.
  • Građevinski materijali – novi stanovi i kuće imaju viši nivo vlage zbog ostataka vode u malteru, betonu, keramičkim pločicama i drugim materijalima
  • Neadekvatna ventilacija – ako vazduh ne može slobodno da cirkuliše, višak vlage ostaje zarobljen, što dovodi do povećane kondenzacije na prozorima i zidovima
  • Termički mostovi – kada postoje tačke u zidovima ili stolariji sa lošijom termoizolacijom, dolazi do stvaranja zona na kojima se vodena para kondenzuje


3. Posledice povišene vlažnosti u prostorijama

  • razvoj buđi i gljivica – vlažni zidovi, plafoni i podovi pogoduju nastanku buđi, koja može izazvati respiratorne probleme, alergije i iritaciju kože
  • problemi sa disajnim organima – dugotrajna izloženost visokoj vlažnosti može da dovede do problema sa sinusima, hroničnog kašlja, otežanog disanja, astme i drugih bolesti
  • neprijatni mirisi i osećaj zagušljivosti – vlažnost doprinosi ustajalom mirisu, što utiče na osećaj nelagodnosti i gušenja
  • oštećenja ramova prozora i balkonskih vrata – posebno izraženo kod drvene stolarije
  • oštećenja na zidovima i plafonu – vlaga je uzrok za ljuštenje farbe, bubrenje gipsanih ploča, pojave manjih ili većih pukotina, i sl.
  • korozija metalnih elemenata – pojava rđe na metalnim cevima, radijatorima i ostalim metalnim delovima u stanu
  • propadanje drvenih predmeta – pod uticajem konstantne vlage parket, vrata ili delovi nameštaja mogu da nabubre, da se deformišu i istrunu
  • smanjena efikasnost grejanja i hlađenja – vlažan vazduh apsorbuje toplotu i povećava troškove grejanja. Takođe leti povećana vlažnost može da učini prostor toplijim, što povećava potrebu za klimatizacijom

4. Kako sprečiti pojavu prekomerne vlage?


Za rešavanje problema kondenzacije u prostorijama postoji nekoliko veoma efikasnih mera:

Redovno provetravanje – otvaranje prozora nekoliko puta dnevno na samo 5-10 minuta, omogućava cirkulaciju vazduha (promaje) i smanjuje nivo vlage u unutrašnjosti.

Održavanje optimalne temperature u prostorijama – stabilna temperatura između 18 i 22°C smanjuje rizik od kondenzacije. Previše hladne prostorije povećavaju mogućnost stvaranja vlage na zidovima, tavanima i prozorima.

Bolja izolacija zidova – termoizolacija zidova pomoću stiropora, stirodura, kamene vune i ostalih materijala, kao i poboljšano dihtovanje stolarije pomaže u sprečavanja kondenzacije.

Upotreba odvlaživača vazduha – u prostorijama gde se javlja visok nivo vlage (kupatila, kuhinje) potrebno je postaviti odvlaživače koji je u velikoj meri smanjuju.

Korišćenje ventilacionih otvora – moderni PVC prozori dolaze sa ugrađenim ventilacionim sistemima (mikroventilacija), što omogućava kontinuiran protok vazduha bez gubitka toplote.


Završne reči


Sama po sebi PVC stolarija nije uzrok pojave vlage u našim domovima, ali njene termoizolacione karakteristike i osobine da ne propušta promaju, doprinose da se vlažan vazduh zadrži i poveća. Na sreću, kondenzacija u zatvorenim prostorijama se lako rešava redovnim provetravanjem i pravilnom ventilacijom. Dovoljno je nekoliko puta dnevno da se prozori otvore na par minuta, i unutrašnjost doma će ponovo da bude prijatna, zdrava i suva.

Ako i vi imate neki savet ili iskustvo u vezi sa ovom temom, podelite ih sa nama u komentarima. Hvala.