Странице

Приказивање постова са ознаком argon. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком argon. Прикажи све постове

уторак, 7. август 2018.

Argon – rešenje za manje energetske troškove



Za polovinu svih energetskih gubitaka u jednom stanu odgovorni su prozori. To znači da treba obratiti veliku pažnju kakve prozore kupujete. Ako imate nameru da renovirate stan i da zamenite prozore, onda ne treba da propustite priliku pošto se prozori kod nas menjaju jednom ili dvaput u životu (naravno ovo važi za većinu stanovniku, ne za sve), da nabavite energetski štedljive prozore.

argonProizvođači stolarije se neprekidno trude da poboljšaju energetsku efikasnost prozora. Ide se u
nekoliko pravaca koje se međusebno prepliću:
  • dodavanje dodatnih slojeva stakla,
  • povećanje debljine vazdušnog prostora između slojeva stakla,
  • dodavanje nisko-emisionih premaza (niskoemisiono ili Low-E staklo),
  • korišćenje nisko-provodljivih plemenitih gasova umesto vazduha u prostoru između slojeva stakla. Najviše koristi argon, zatim ksenon (koji je bolji ali i znatno skuplji od argona), dok se kripton koristi samo kod prozora najviših performansi


Argon u kratkim crtama


Argon  je jedan od plemenitih gasova (u plemenite gasove spadaju helijum He, neon Ne, argon Ar, kripton Kr, ksenon Xe i radon Rn), koji učestvuje sa manje od 1% u atmosferi naše planete. Otkriven je  1894 od strane lorda Rayleigha u Londonu i Wiliama Ramsija u Bristolu.
Ime mu dolazi od starogrčke reči argos – trom, neaktivan. Dobiva se frakcijskom destilacijom tečnog vazduha. Osim u energetski efikasnim prozorima, koristi se još u neonskim sijalicama i u visoko-temperaturnoj metalurgiji (za specijalna zavarivanja).

 


Osobine argona:

argon
  • bezbojan i bez mirisa
  • ekstremno stabilan što znači da ne ulazi u hemijske reakcije sa nijednim drugim hemijskim elmentom (Inertan je prema svim elementima i hemikalijama)
  • ne prenosi toplotu okolnog vazduha, potrebno je mnogo energije kako bi se on zagrejao i tako omogućio prolazak toplote preko njega
  • kao rezultat toga su dobra izolacijska svojstva koja se koriste kod štedljivih prozora
  • veoma je viskozan
  • nije toksičan, ali može izazvati gušenje ako istisne kiseonik iz pluća
  • teži je od vazduha




Nekoliko osnovnih podataka o argonu

Atomski (redni) broj
18
Relativna atomska masa
39,948
Internacionalni naziv
Argonum
Tačka vrenja (K)
83,78 / 87,29
Elektronegativnost
n.a. / 7,70 eV
Konfiguracija zadnje ljuske
3s23p6

 Potrebno je znati i ovo


Argon ne traje večno. I najbolje zaptiveni prozori malo po malo ispuštaju gas zbog temperaturnih razlika, pritisaka iz okoline ili malih mikroskopskih pukotina i nepravilnostima u prozorima.
Ispitivanja su pokazala da svake godine oko 1% prvobitne količine argona iscuri. Nije to za paniku, prozor koji sadrži oko 80% od prvobitnog volumena još uvek je kao nov i zadržava svoje izolacijske osobine. Prvi znak da nešto nije u redu i da prozori nisu više efikasni, je pojava fine magle između dva panela. To znači da je unutra vlaga i vazduh umesto argona.



Završna reč


Energija (struja, gas, daljinsko grejanje, drva, ...) koja se koristi za grejanje stambenih i poslovnih prostorija, odavno više nije jeftina, tako da ukoliko želite da vam ne bude hladno, a da vam budžet bude u granicama podnošljivosti, razmislite o nabavci energetski efeikasnih prozora, prozora koji imaju dvostruke ili trostruke staklene panele a između njih je ubrizgan argon (ili neki drugi plemeniti gas).

argon


Dobra izolacija nije potrebna samo zimi nego preko cele godine. Leta su sve vrelija, klima uređaji rade po ceo dan i celu noć. Troškovi za struju nisu uopšte mali. Ukoliko imate argonske prozore oni će pomoći da prostorije ostanu hladne. Računajte da je nabavka energetski efikasnih prozora vaša investicija, a ne trošak.