Странице

Приказивање постова са ознаком buđ. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком buđ. Прикажи све постове

уторак, 7. јун 2022.

Kako sprečiti razvoj buđi

buđ u prostoriji
Buđ u prostoriji


Buđ se teško uklanja, ali se lako sprečava.

Vlaga i buđ koju ona po pravilu stvara, predstavljaju veliku pretnju po zdravlje ljudi. Simptomi se kreću od začepljenog nosa i velike produkcije slina, teškog disanja, svraba i crvenila u očima, kožnih ekcema, do ozbiljnih alergija i težih bolesti pluća, koja zahtevaju medicinsku pomoć.
Buđ (ili plesan) su mikroorganizmi koji taksonomski spadaju u gljivice i vole vlažna i topla mesta. Razmnožavaju se sporama koje se stvaraju u tako velikom broju da ih ima maltene svuda u vazduhu. Kada ove spore padnu na povoljnu sredinu bogata vlagom, veoma se brzo razvijaju i grade hife.

Sama po sebi buđ ne oštećuje drvo i druge građevinske materijale, ali je prisutan povećan rizik po zdravlje i vlasnici treba da preduzmu što hitnije mere kako bi je se rešili.
A najbolje mere su mere preventive.

Preventivne mere za sprečavanje pojave buđi


1.Vodite računa o vlagi


Kada se primeti buđ na zidovima, tavanu ili uglovima prostorije, to znači da je nivo vlage u prostoriji povišen. Logično, prva mera prevencije je da se vlaga smanji. To se može postići uključivanjem klima uređaja, odvlaživača ili prečišćivača vazduha koji imaju i funkciju odvlaživanja.

Prostorije treba redovno i često da se provetravaju. Ventilacija smanjuje vlažnost, suši vazduh i smanjuje kondenzaciju vodene pare. Ponekad je otvaranje prozora i vrata dovoljno, ali ako u prostoriji nema prozora ili su oni mali (što je česta pojava u kupatilaima i kuhinjama), potrebno je ugraditi ventilatore i aspiratore.

Kod ugradnje ventilatora treba vditi računa da oni budu dovoljno snažni kako bi izvukli vlažan vazduh iz prostorije. Mogu se koristiti i plafonski ventilatori koji su sada ponovo u modi, a ne traže kopanje zidova kako bi se postavila potrebna instalacija.


2. Čišćenje buđi


Buđ treba što brže očistiti kako se ne bi razvila. Spore se veoma brzo raznožavaju, i za kratko vreme plesan može da se proširi na ceo zid. Što je veća površina pod buđem, to će se ona teže očistiti.

Zato ne čekajte previše dugo, prebrišite i dobro istrljajte zahvaćenu površinu krpom koja je natopljena u rastvoru deterdženta. Ako ste zakasnili, onda vam je potrebno nešto jače – vodonik peroksid, soda bikarbona, sirće ili boraks (so borne kiseline).

Prilikom čišćenja, koristite zaštitne naočare, rukavice i respiratornu masku da bi ste se zaštitili od spora i potencijalne alergije.


3. Sprečite ulazak vlage u prostorije


Za sprečavanje pojave buđi potrebno je sprečiti da vlaga uđe u kuću. Starije i neodržavane nekretnine često propuštaju vodu koja vlaži zidove i stvara idealnu sredinu za razvoj buđi.

Da bi se sprečio ulazak vode i vlage, potrebno je vršiti redovne kontrole i popravke oštećenja vodovodnih instalacija, oluka, pukotina na krovu, u podrumu, itd.

Posebna pažnja treba da se posveti stolariji. Oštećeni prozorski ramovi, napuklo ili slomljeno staklo, dihtung gume koje ne zaptivaju dobro, propuštaju veliku količinu vlažnog vazduha. Ovaj vazduh je bogat vodenom parom koja se kondenzuje na zidovima u prostoriji. Ukoliko su oštećenja na prozorima velika, moraju da se zamene. Treba znati da najbolje rezultate u sprečavanju pojave vlage imaju PVC prozori i vrata.


PVC prozori
Kvalitetna stolarija je "brana" za ulazak vlage u prostorije

I na kraju...


Kao svuda u životu, i kod zaštite od buđi je preventiva najbolja. Ne dozvolite da se buđ pojavi u vašim prostorijama, zaštitite i sebe i zdravlje svojih ukućana tako što ćete primenite ova naša 3 saveta.

недеља, 8. март 2020.

Buđ na prozorima


Buđ na prozorima

Dosta ljudi se iznenadi kada primate da su ramovi na njihovim prozorima izgubili boju i da na njima raste buđ.

Buđ može da se javi i na zidovima, na fugama između pločica, na nameštaju, itd., ali u ovom tekstu zadržaćemo se na pojavi buđi na prozorima, pre svega na prozorskim ramovima.


Šta je buđ?


Buđ je gljiva, i kao i sve gljive sastavljen je od mikroskopskih konaca koje se nazivaju hife.

Sve hife čine micelijum – telo gljiva.

Micelijum luči hidrolizne enzime koji razgrađuju organske i neorganske materije, između ostalog i delove naših prozora, posebno ako su od drveta.

Gljive se razmnožavaju malim mikroskopskim rasplodnim telima – spore. Broj spora može da bude i nekoliko miliona u kubnom litru vazduha, a neke su veoma alergogene.

Buđ može da ima crnu, zelenu, crvenu, sivu ili žutu boju u zavisnosti od vrste i od hranljive podloge.

Neke gljive su korisne a neke štetne, ali buđ je u principu štetna.

Poznato je preko 100 000 vrsta buđi, od kojih se nekoliko stotina pojavljuje u stambenim prostorijama.


Kako se buđ prepoznaje?


Iznenađuje podatak da većina ljudi ne može da prepozna buđ kada se pojavi na prozorima.

U najvećem broju slučajeva ona se prvo pojavljuje pri dnu prozora na spoju stakla i rama. Može da ima različitu boju, ponekad može da se dogodi da ima istu boju kao prozorski ram, i tada se teže primećuje.

Kada vidite malu ili veću promenu boje na prozorima, koja i ne mora previše da vas zabrine, vi vidite samo deo buđi.

Ispod površine može da bude akumulirana veća količina micelijuma, koja ne samo što može da ošteti prozore, nego je opasna po zdravlje ukućana.


Kako se rešiti buđi?


Kada uklanjate buđ sa prozora, važno je shvatiti da na prvom mestu dolazi vaša bezbednost i sigurnost.

Zato, uvek morate preduzeti određene zaštitne mere:

  • upotrebljavajte zaštitna sredstva - naočare, rukavice i maske protiv prašine. Udisanja spora može da bude, opasno posebno ukoliko ste alergični
  • pokrijte pod ispod prozora kako bi ste skupili sve količine koje padnu
  • obezbedite dobru ventilaciju tokom čišćenja. Promaja i cirkulacija vazduha će oduvati spore napolju umesto da ostanu zatvorene unutra.
  • trljajte mesto gde se buđ pojavilatvrdom četkom koja je natopljenja rastvorom vode i belila. Posle toga, pomoću čiste krpe obrišite prozore koje ste prethodno  izribali.
  • prozor treba dobro da se osuši pre nego što ga zatvorite. Krpom ili ubrusom obrišite sve površine.



Kako da se spreči rast buđi na prozorima?


Nedostatak cirkulacije vazduha i kondenzacija vodene pare su dva vodeća uzroka stvaranja buđi na prozorima.

Postoji nekoliko načina kako može da se spreči pojavljivanje buđi.

1. Najefikasnije je zamena starih prozora novim koji imaju vrhunske performanse glede propuštanja vazduha, vodene pare i vode. Prozori nove generacije imaju dva ili tri staklena panela, odlično zaptivanje između ramova i stakla i zavarene ramove na uglovima i tu vazduh i voda ne mogu prodreti.

2. Smanjivanje količine vodene pare na prozorima. To se može ostvariti regulisanjem temepraure, redovnim provetravanjem i čestim čišćenjem unutrašnjosti prostorija

3. Kuhinja i kupatilo su uobičajena mesta za rast buđi u stanovima.
Ove prostorije stvaraju više prašine i vodene pare nego ostale prostorije u kući, pa je potrebno njihovo češće provetravanje, brisanje prašine i usisavanje.


Završna reč


Buđ na prozorima, kao i na ostalim površinama u stambenim objektima gde se javlja, izgleda veoma ružno, ali osim estetskog momenta, može biti opasna po zdravlje ukućana. Posebno su ranjiva deca, stari i bolesni, kao i osobe koje su alergične na njihove spore.

Zato treba voditi računa o higijeni, redovno proveravati stanje prozora i ukoliko se primeti pojava buđi, odmah preduzeti neophodne mere.







субота, 13. април 2019.

Kako rešiti problem kondenzacije?



Kondenzacija predstavlja veliki problem u mnogim domovima. Javlja se kako u starim stanovima tako i u novim. Iznenadjujuće je i što je prisutna u dobro izolovanim prostorijama, tamo gde je ugrađena nova PVC stolarija i gde je urađena unutrašnja ili spoljna izolacija zidova (stiroporom, stirodurom ili nekim drugim materijalom).


kondenzacija


Kondenzacija u prostorijama je nepoželjna pojava. Ona ima negativni uticaj na zdravlje ukućana i kvalitet stanovanja, stvara pogodno tlo za razvoj raznih štetnih mikro organizama, plesni, buđi, a može da ošteti zidove, nameštaj i stolariju. Kondenzacija ne sme da se potcenjuje i treba na vreme preduzeti neophodne mere kako bi se smanjila i eliminisala.

Šta uzrokuje kondenzaciju?


Kondenzacija može da se desi zbog:
kondenzacija
  • Previše vlage
  • Premalo ventilacije
  • Niskih temepratura


Javlja se kada se topao i vlažan vazduh u prostorijama (od grejnih tela, od kuvanja, tuširanja, pranja i sušenja veša, i sl.) sudara sa hladnim površinama (zidovi, prozori). Ova pojava je česta zimi, kada se stanovi greju i kada su prozori uglavnom zatvoreni.

 Kako protiv kondenzacije?


Kondenzacija može da se smanji na sledeće načine:

    kondenzacija
  • Često i redovno provetravanje – prostorije treba da se provetravaju barem 30 minuta dnevno, a najbolje je da jedan ili dva manja prozora budu stalno otvoreni na kip. Provetravanjem se zagrejani i vlažan vazduh iz prostorija izbacuje napolje, a unutra ulazi svež i suv vazduh. Na ovaj način se ne dozvoljava gomilanje vlage. Kada se sprema ručak, prozor u kuhinji treba da bude otvoren ili barem odškrinut. Ukoliko u kuhinji nema prozora. potrebno je ugraditi aspirator.
  • Isto važi i za kupatilo.  Posle kupanja ili tuširanja prozor u kupatilu da se širom otvori, a vrata zatvori, kako bi vodena para izašla vania ne da se zadrži u prostoriji.
  • Ne stavljati velike ormare na spoljne zidove – oni sprečavaju cirkulaciju vazduha, iza njih se stvara vlažna površina koja se ne može uočiti na vreme.
  • Stan treba zimi biti dobro i ravnomerno zagrejan – najbolje na temeperaturi oko 18 stepeni. Na ovoj temeperaturi, kondenzacija je najmanja. Temeperatura može da se reguliše termostatima koji se montiraju na radijatorima. Ukoliko se neka prostorija ne koristi, najbolje je da ona bude stalno zatvorena.
  • Kapljice vode koje su nastale kondenzacijom vodene pare na prozorima, ogledalima, zidovima, nameštaju, i drugim površinama., treba redovno brisati. Na ovaj način se kondenzacija ne može eliminisati, ali može se sprečiti nagomilavanje vodene pare i tako sprečiti njen negativni uticaj. Ukoliko se primeti buđ, koja se obično prvo javlja na uglovima prostorija ili na fugama između pločica u kupatilu, potrebno je odmah da se ona skine i očisti. Ukoliko uslovi dopuštaju najbolje je obaviti molerske radove.
  • Nabaviti uređaje za sušenje vazduha (najdelotvornije je da se oni postave u kuhinji ili kupatilu). Ovakvi aparati se retko nalaze na našem tržištu, cena im je relativno visoka, ali poseduju veoma veliku efikasnost u suzbijanju kondenzacije.
  • Ugradnja kvalitetnih prozora sa dvostrukim ili trostrukim staklenim panelima.

Prozorima protiv kondenzacije


Prozori sa PVC ramovima i dvostrukim ili trostrukim zastakljenjem ne uzrokuju kondenzaciju. Ovi prozori poseduju veliku termoizolaciju (sa tim u vezi i akustičnu) a sa većom termoizolacijom kondenzacija je manja. Ili drugim rečima, ukoliko imate prozore koji imaju dobru termoizolaciju, imaćete manju kondenzaciju.

Zašto je to tako?

kondenzacijaZakoni termodinamike kažu da što je vazduh (ili neki drugi gas) topliji to ima veću moć apsorpcije vodene pare. Isti volume vazduha ima veću količinu vodene pare ako je zagrejan na 30 °C, nego ako je zagrejan na 18 °C. Kada ovaj vazduh dođe u kontakt sa hladnijom površinom, a najčešće je to prozorsko staklo, vodena para se pretvara u svoju tečnu alotropsku modifikaciju, i tako se javljaju kapljice.  Ukoliko je staklo toplije (kao što je slučaj kod unutrašnjeg stakla u dvostruko zasteakljenim prozorima), ona se neće kondenzovati, nego ostati u vazduhu i može se izbaciti provetravanjem prostorije.

Najefikasnije kombinacije stakla koje se preporučuju u borbi protiv kondenzacije su dvoslojni  6+12+4 mm Flot, kao i troslojno staklo 4+9+4+9+4mm Flot staklo. Između stakala se nalazi plemeniti gas argon.