Странице

Приказивање постова са ознаком prozorska stakla. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком prozorska stakla. Прикажи све постове

недеља, 31. јануар 2021.

Prednosti dvostrukog stakla


Prozori mogu imati jedno, dva ili tri stakla. Oni sa jednim staklom skoro da se više i ne prodaju, najviše se traže prozori koji imaju dva stakla – dvostruko zastakljeni prozori.

Koje su prednosti takvih prozora? Da nabrojimo najglavnije.

dvostruko staklo
Dvostruko staklo za prozore

Prednosti dvostrukog stakla


  • Energetska efikasnost
  • Dobra izolacija od buke
  • Eliminišu kondenzaciju
  • Omogućavaju veliku sigurnost i bezbednost

Energetska efikasnost


Dvostruko zastakljeni prozori imaju veliku energetsku efikasnost. A energetska efikasnost je danas veoma važna, kako zimi tako i leti. Energija je skupa i ne može se rasipati naokolo.

Zna se da se preko prozora gubi oko 11% -20% topline zimi i oko 25% - 35% hladnoće preko leta.

Dvostruko ostakljenje kod prozora funkcionište tako da zimi sprečava da topolota pobegne napolje, dok leti sprečava neželjenu toplotu da uđe u prostorije.

Rezultat toga je smanjena potreba za dopunskim grejanjem kada je hladno i manja upotreba klima uređaja kada je toplo.

Najbolji rezultati se postižu kombinacijom dvostrukog stakla od kojih je jedno niskoemisiono staklo premazano specijalnim metalnim filmom, i ubačenim plemenitim gasom (obično se radi o argonu) između njih.

Nisko emisiono staklo koristi veoma tanki providni premaz od metalnog oksida (titanijum oksid i dr.) koji omogućava prolazak sunčevih zraka i svetlosti, a odbija i sprečava ulazak infracrvenih zraka koji su nosioci toplote unutar prostorije.

Kako bi se dobila optimalna efikasnost važno je i rastojanje između stakala. Eksperimentima je utvrđeno da ona treba da se postave na udaljenosti od 10 do 20 mm, minimalno 23 mm.


Akustična zaštita


Što veći broj stakala u prozorskom paketu, to je bolja zaštita od buke. Ukoliko su vam prozori okrenuti prema bučnoj ulici, dvostruka, a možda i trostruka stakla će u velikoj meri smanjiti broj decibela. Još veća zaštita se postiže upotrebom laminiranog stakla.

Da bude jasno, buka se ne može u potpunosti eliminisati, ali može se značajno umanjiti.


Kondenzacija


Kondenzacija na prozorima ne samo da je neprijatna, zato što sprečava pogled i smanjuje vek trajanja metalnim delovima prozora, nego je i nezdrava. Vlaga pogoduje razvoju raznih mikroorganizama, bakterija i plesni koje mogu da deluju alergogeno na stanare.

Ukoliko neko od stanara ima astmu ili drugu repiratornu bolest ne sme se dozvoliti skupljanje vlage na prozorima i zidovima. Za te domove dvostruko ostakljenje je rešenje.

Kod dvostrukog stakla vlaga se ne prozorima ne zadržava, a ukoliko se desi da se pojavi, onda nešto nije u redu sa tim prozorima. Naime, prostor između dva stakla mora da bude u potpunosti zaptiven, na način da molekuli gasova iz vazduha ne mogu da prelaze u taj prostor. Ako se taj vakum samo malo naruši, pojaviće se magla na prozorima, a to je znak da treba da zovete majstore.


Bezbednosni aspekti


Dva stakla je mnogo teže polomiti od jednog. Dvostruka stakla su strukturno jaći od klasičnih prozora. Ukoliko je potrebno dodatno ojačanje mogu se upotrebiti ojaćana laminirana stakla.



Prozorski ramovi


Dvostruko ostakljenje ide zajedno sa adekvatnim ramovima. Ovi ramovi imaju nisku U-vrednost, imaju više komora i širi su od klasičnih ramova kako bi mogli da nose dvostruki stakleni paket koji može da bude dosta težak.

Najviše se koriste PVC ramovi, ali dobre rezultati se postižu i aluminijumskim, samo što oni moraju da imaju termo prekide zbog velike termopropustljivosti metala.



I na kraju


Dvostruko ostakljenje je postalo standard (iako eksplicitno nije propisano od strane nadležnih državnih organa) u građevinarstvu i skoro da nema prozora koji nije sa dva a ponekad sa tri stakla.

Dvostruki prozori su skuplji ali se kroz nekoliko godina investicija isplati zbog njihove energetske efikasnosti.

Potrebno je samo voditi računa o kvalitetu prozora kada se kupuju, pošto u prodaju dolaze loši proizvodi.


петак, 4. јануар 2019.

Koja stakla su najbolja za naše prozore?


Savremeni prozori imaju nekoliko funkcija, a jedna od važnijih je termoizolacija. Kroz prozore zimi toplota “beži” napolje, dok leti ona teži da uđe u prostorije (i tako nam povećava račune za grejanje tj. hlađenje). Pošto staklo zauzima najveću površinu, veoma je važno da ono što manje propušta toplotu u oba smera.

Termoizolacione karakteristike prozorskog stakla mogu da se poboljšaju sledećim merama:
  • Dodavanjem više slojeva stakla
  • Biranjem najpovoljnijeg rastojanja između dva stakla
  • Upotrebom stakla sa mekim filmom (Low E stakla, super Low E stakla)
  • Dodavanje plemenitog gasa u prostor između stakala (Argon, Kripton)


Ug i G koeficijenti


Da bismo bolje shvatili koristićemo dva koeficijenta:

  • Ug faktor (W/m2K) – gubitak toplote iz prostorije kroz staklo
  • G faktor (W/m2K) – prolazak toplote u prostorije kroz staklo (G faktor može najbolje da se objasni kroz sledeći primer – ukoliko je napolju temepratura 30 stepeni, staklo teoretski može da se zagreje do te temperature, koje ono zatim prenosi i u untrašnjost prostorije. Naravno, realno ono nikad neće dostići tu temepraturu, ali što se više zagreva, više će i preneti unutra)

Kod oba koeficijenta važi da što je vrednost niža, bolja je termo-izolacija. 


Vrste prozorskih stakala


Razlikujemo tri osnovne grupe prozorskih stakala, koja su danas u upotrebi:
  • Jednoslojna
  • Dvoslojna
  • Troslojna

 Jednoslojno staklo


jednoslojno staklo
Jednoslojno staklo
Jednoslojna stakla mogu da imaju različite debljine (najčešće 3 ili 5 mm). Karakteristično za ova stakla je to da oni propuštaju oko 85% energije napolju (njihov Ug se kreće od 5 do 5.8), dok protok energije prema unutrašnjosti (G koeficijent)  vrlo često zna da bude 100% (provodi 100% od količine energije koja je potrošena za njegovo zagrevanje).
Prozori sa jednim staklenim panalom danas se sreću samo kod vrlo starih stambenih objekata. Pokušalo se povećati njihove termoizlacione karakteristike time što su ugrađivani dupli prozori (dva odvojena krila sa jednostrukim staklima), koje imaju malo veći efekat, ali ne rešavaju problem gubitka energije.



Dvoslojno staklo


Radi se o sistemu sa dva stakla između kojih se nalazi prostor ispunjen vazduhom ili nekim
dvoslojno staklo
Dvoslojno prozorsko staklo
plemenitim gasom (najčešće argonom). U prodaji najzastupljeniji  su sistemi  4+16+4, gde je 4 debljina stakla (u milimetrima), dok je 16mm prostor između njih. Dimenzija prostora između stakala može da se kreće od 6mm do 24mm, ali najveći efekt se dobija kada je ta dimenzija od 12 do 16mm.
Vrednost Ug faktora kod ovih sistema je 2.8, što je veliki pomak u odnosu na jednostruka stakla. Ukoliko se u prostor između stakala doda argon, Ug faktor dobija vrednost 2.6. Osim argona koristi se i krpiton koji ima malo bolje karakteristike i upotrebljava se u sistemima sa tanjim staklima, ali ti prozori su veoma skupi.

Treba biti svesan pojave koja se javlja kod nekvalitetnih prozora, a to je ubrzani gubitak argona. Naime, ukoliko zaptivanje nije urađeno kako treba, argon može vrlo brzo da “iscuri”. Nema idealnog zaptivanja, i kod najkvalitetnijih prozora argon beži, ali veoma sporo, tako da se to i ne primeti. Kupac može da se zaštiti tako što će odabrati prozore koji imaju attest i garanciju da gubitak argona nije veći od 3% za 10 godina.

 Troslojno staklo


troslojno staklo
troslojno prozorsko staklo
Kod troslojnog stakla vrednost Ug i G je još manja, (1.7), ali ovi prozori su znatno teži i skuplji. Koeficijenti mogu da se poboljšavaju dadatkom argona i kriptona i mekih filmova (kod kojih su Ug i G 0,6 pa i 0,4). Vodi se diskusija da li su troslojna stakla dobro rešenje za naše klimatske uslove. U našem regionu zime nisu tako oštre i hladne, tako da možda nije optimalno investirati veće sume za ove super štedljive, ali i skuplja stakla, pošto nema adekvatan povraćaj u uštedi energenata (za razliku od Skandinavije i ostalih severnih zemalja, gde su troslojna stakla zakonski standard).

U produžetku možete poledati koeficijente nekoliko kombinacija prozorskih sistema:


Ug vrednosti kod raznih sistema prozorskih stakala


jednostruko staklo debelo 4 mm                                                                             5,8 W/m2K
dvostruko stako  4+16+4                                                                                        2,7 W/ m2K
trostruko 4+16+4+16+4                                                                                          1,8 W/ m2K
dvostruko 4+16+4 Planibel G (tvrdi film)                                                              1,7 W/ m2K
dvostruko 4+16+4 LowE staklo sa mekim filmom                                                 1,4 W/ m2K
dvostruko 4+16+4 LowE staklo sa argonom                                                          1,1 W/ m2K
dvostruko 4+16+4Super Low-E                                                                            1,0 W/ m2K
trostruko  4 LowE+16+4+16+4 Low-E                                                                 0,8 W/ m2K
trostruko  4 LowE+16 argon (90%)+4+ 16 argon (90%)+4 LowE                       0,6 W/ m2K
trostruko 4 LowE+18 argon (90%)+4+18 argon (90%)+4 LowE                         0,5 W/ m2K
trostruko 4 Super LowE +16 argon (90%)+4+16 argon (90%)+4 Super LowE  0,5 W/ m2K
trostruko 4 Super LowE+16 kripton (90%)+4+16 kripton(90%)+4 Super LowE 0,4 W/ m2K


prozorsko staklo

Zaključak



Kakve ćemo prozore ugraditi u naše domove je pitanje koje traži iscrpnu analizu i dobru informisanost. U svakom sllučaju danas su računi za grejanje i hlađenje veoma veliki, tako da treba razmišljati o dobroj izolaciji, ne samo prozora nego i zidova, fasada, itd. Pošto se preko prozora gubi najviše energije, oni zaslužuju najveću pažnju. U prodaji danas postoje veliki broj vrsta proyorskog stakla, sa šarenolikim kvalitetom. Kod nas firme koje proizvode prozore najčešće uvoze ramove i prozorske sisteme, i vrše njihovu montažu. Šta će montirati zavisi samo od njihove želje i načina psolovanja. Zato, nemojte nasedati na slatkorečivost prodavaca, nego se dobro raspitajte o njihovom proizvodu. Tako nećete zažaliti. 

петак, 16. новембар 2018.

Kako zameniti staklo na prozoru

Ranjivost prozorskih stakala



Stakla na prozorima ili staklenim vratima su vrlo ranjivi. Lopta, kamen, malo veći tresak zbog vetra ili promaje, mogu lako da ih slome ili da izazovu manju ili veću naprslinu. Pri tome nije retkost da se neko na slomljenom staklu iseče ili povredi. 
Šteta je veća zato što kroz slomljeno staklo duva vetar, prolaze kiša i sneg, to mesto je ranjivo i na provale, i zato ono mora vrlo brzo da bude zamenjeno.

slomljeno staklo

Zamena oštećenog stakla


slomljeno stakloZamena stakla je posao specijalizovanih radnji koji imaju obučene majstore i potrebne alate da to obave. Ali ukoliko imate vešte ruke, možete to uraditi i sami. Osim uštede u budžetu, nećete morati da čekate majstore, koji su ponekad veoma zauzeti i ne mogu odmah da odgovore na vaš poziv. Ukoliko je napolju zima ili duva hladna košava, čekanje je nešto što vam najmanje treba. 

Njapre je potrebno pronaći pravu zamenu slomljenom staklu. Stakla mogu da budu veoma različita, i po dimenzijama i po boji, tako da je potrebno da se malo pomučite i da nađete adekvatnu zamenu. Biće vam potrebna i dihtung traka -  silikonska ili gumena traka koja se stavlja u žleb prozorskog rama.  Takođe morate da imate i nešto od alata.

Kada ste obavili sve ove pripremne radove, možete da krenete sa zamenom.

 Koraci u zameni stakla


  1. Skinite krilo prozora
    slomljeno staklo
  2. Izvadite staro staklo. Ukoliko je potrebno manjim čekićem ili nekim tvrdim predmetom izbijte ostatke slomljenog stakla. Potrebno je biti pažljiv, ovi komadi znaju da budu veoma oštri
  3. Izvadite staru dihtung traku. Starija stakla umesto ove trake imaju kit koji treba očistiti.Koristite odvijač (šrafciger) ili dleto. Na kraju krpom obrišite ram
  4. Isečite staklo po meri. Ukoliko niste tome vični ili nemate potreban alat, tražite od prodavca da vam iseče staklo po dimenzijama
  5. Novo staklo treba da bude oko 2,5cm veće od rama krila prozra (sa svih strana)
  6. Postavite krilo prozora na horizontalnu površinu (najbolje na neki sto) i postavite na njemu novo staklo. Ukoliko nemate nekog da vam pridrži ram i staklo, upotrebite stege
  7. Radite jednu po jednu stranu
  8. Pomoću konveknog valjka postavite staklo u žleb
  9. Postavite dihtung traku koristeći konveksni valjak. Postavljanje dihtunga kreće od ugla rama
  10. Kada je prva strana nameštena, pređite na suprotnu stranu i ponovite korake.
  11. Kada su sve strane gotove, oštrim nožem odstranite višak trake
  • Ukoliko menjate staklo na starijim drvenim prozorima koji nemaju žlebove, stakla se učvrščuju malim ekserima, a na ivici se nanosi staklarski kit. Ukoliko je ram metalni, potrebno je pre postavljanja stakla naneti jedan sloj silikona.


slomljeno staklo


Umesto zaključka

Menjanje stakla izgleda jednostavno, ali ipak ukoliko niste sigurni i nemate poverenje u svoje veštine, savetujemo da ipak pozovete majstore. Staklo može da bude opasno, mnogi su se posekli, a takva naknadna pamet vam nije potrebna.